media

  • 03.10.2018. - 03.11.2018.

    Postmedijske strukture

    Iva Ćurić, Paulina Jazvić, Igor Juran, Predrag Todorović

    Kustos: Vanja Babić

    "Tijekom svoga višedesetljetna trajanja, epoha modernizma sustavno je i teoretski nadasve osviješteno osporavala veliku većinu ranije uvriježenih umjetničkih nazora odnosno kanona, sve u cilju afirmiranja progresa kao ultimativne stvaralačke paradigme. Najprije je negiran princip mimesisa, potom će apstrakcija uputiti izazov figuraciji, da bi naposljetku došlo i do medijskih raslojavanja, pri čemu su tradicionalni mediji slikarstva, skulpture ili klasičnih grafičkih tehnika u usporedbi s bujajućim novijim fenomenima poput konceptualne umjetnosti, videa i performansa proglašavani retrogradnima, čak i umjetnički posve jalovima. Za to su, dakako, postojali i određeni razlozi. Potkraj sedamdesetih godina prošloga stoljeća, međutim, modernistička će se usredotočenost razvodniti, ustupivši svoje mjesto ″svežderskom″, programski posve apatičnom, a samim time i – u smislu bilo kakve precizne i sažete definicije - teško odredivu postmodernizmu. Akcija se razvodnila te poprimila karakteristike stanja. Je li se postmodernizam javio tek kao svojevrsna metastaza modernističkih ideja, ili je pak iskaz konzervativne reakcije na njih?

    više..

  • 15.09.2016. - 01.10.2016.

    Napokon se isplatilo!

    Željko Badurina, Maja Čule, Hrvoje Hiršl, Dina Karadžić, Tea Stražičić, Igor Štromajer

    Kustoski koncept: Irena Borić, Martina Kontošić, Renata Šparada

    Otvoreni tabovi, prokrastinacija, samopromocija, kolaboracija, spamovi, komentari, shareovi, likeovi čine, materijalne i digitalne, fragmente cirkulacije podataka. Na mreži, proces kruženja kojeg izvode mnogobrojni korisnici daje vrijednost i moć putujućoj informaciji. Internetske ekonomije stoga ne podrazumijevaju samo uobičajene protokole digitalnih financijskih transfera, već se velik dio temelji na generiranju simboličnog kapitala, odnosno vrijednosti. Imajući u vidu kontekst mreže kao korporativan i nadziran prostor, izložba u prvi plan postavlja ulogu umjetnika/ce čije je djelovanje reakcija na ekonomske modele razvijene unutar weba 2.0.

    Polazeći od pretpostavke da internetska stvarnost utječe na suvremeni način djelovanja, druženja i mišljenja, izložba preispituje načine na koji internet i digitalne ekonomije utječu na položaj i živote ljudi koji ga koriste. Naime, korisnici su ti koji u zamjenu za slobodu na mreži daju informaciju čime pristaju da postanu resurs pojedinih korporacija, u skladu s izrekom "Ako ne plaćaš proizvod, ti si proizvod"("If you're not paying for the product, you are the product."). Stoga se izložba fokusira na ispreplitanja tih naoko podijeljenih svjetova unutar postojećih ekonomskih odnosa; s jedne strane sama produkcija obilježena je aktualnim ekonomskim stanjem, a s druge strane online prostor izvanredno je mjesto eksploatacije i eksperimenta.

    više..

  • 15.03.2013. - 12.04.2013.

    aBook [artist's book]

    Umjetnici/e: Zvonimir Balog, Vlasta Delimar, Braco Dimitrijević, Fokus Grupa, Gorgona, Vladimir Gudac,Tina Gverović, Sanja Iveković, Luka Kedžo, Neva Kiš, Darko Kolibaš, Antun B. Kolumbić,Katalin Ladik, Branko Maleš, Dimitrije Bašičević Mangelos, Sanja Marčetić, Vlado Martek,Dalibor Martinis, Slavko Matković, Dražen Mazur, Ivan Jelinčić Merlin, Miron Milić, BojanMucko, Martin Peranović, Jelena Perišić, Ivana Pipal, Barbara Radelja, Sven Razum,Mladen Stilinović, Josip Stošić, Tea Stražičić, Jaroslav Supek, Balint Szombathy, MarkoTadić, Stipan Tadić, Miroljub Todorović, Goran Trbuljak, Mario Udženija, Milko Valent,Borben Vladović i Franci Zagoričnik. 

    Kustosi: polaznici Kustoske platforme uz mentorstvo Ane Kovačić i asistenciju Mateje Kuke.

    Izložbom aBook [artist's book] polaznici ovogodišnjeg programa Kustoske platforme predstavljaju svoj istraživački rad na temu knjige umjetnika. Polaznici i polaznice proveli su istraživanje zanimljivog i aktualnog područja te su bili podijeljeni u šest različitih grupa koje su se bavile definiranjem samog pojma knjige umjetnika, povijesnim razvojem, vizualnom poezijom, knjigom umjetnika danas te suradnjom umjetnika i kustosa. Na izložbi će kroz brojne primjere biti predstavljeni rezultati njihovog rada. Mnoge su definicije knjige umjetnika i mnogo je načina na koje ih umjetnici oblikuju. Ono što knjigu umjetnika čini drugačijim medijem od ostalih umjetničkih ostvarenja jest činjenica da ju se može uzeti u ruku, čitati, listati, gledati, opipati te na taj način ostvaruje blisku vezu s publikom. Umjetnici je shvaćaju kao prostor kojeg mogu ispuniti te na taj način prenijeti svoje ideje, stavove, intimna razmišljanja ili aktivistički progovoriti o temama koje ih zanimaju.

    više..