15.03.2013. - 12.04.2013.

aBook [artist's book]

Umjetnici/e: Zvonimir Balog, Vlasta Delimar, Braco Dimitrijević, Fokus Grupa, Gorgona, Vladimir Gudac,Tina Gverović, Sanja Iveković, Luka Kedžo, Neva Kiš, Darko Kolibaš, Antun B. Kolumbić,Katalin Ladik, Branko Maleš, Dimitrije Bašičević Mangelos, Sanja Marčetić, Vlado Martek,Dalibor Martinis, Slavko Matković, Dražen Mazur, Ivan Jelinčić Merlin, Miron Milić, BojanMucko, Martin Peranović, Jelena Perišić, Ivana Pipal, Barbara Radelja, Sven Razum,Mladen Stilinović, Josip Stošić, Tea Stražičić, Jaroslav Supek, Balint Szombathy, MarkoTadić, Stipan Tadić, Miroljub Todorović, Goran Trbuljak, Mario Udženija, Milko Valent,Borben Vladović i Franci Zagoričnik. 

Kustosi: polaznici Kustoske platforme uz mentorstvo Ane Kovačić i asistenciju Mateje Kuke.

Izložbom aBook [artist's book] polaznici ovogodišnjeg programa Kustoske platforme predstavljaju svoj istraživački rad na temu knjige umjetnika. Polaznici i polaznice proveli su istraživanje zanimljivog i aktualnog područja te su bili podijeljeni u šest različitih grupa koje su se bavile definiranjem samog pojma knjige umjetnika, povijesnim razvojem, vizualnom poezijom, knjigom umjetnika danas te suradnjom umjetnika i kustosa. Na izložbi će kroz brojne primjere biti predstavljeni rezultati njihovog rada. Mnoge su definicije knjige umjetnika i mnogo je načina na koje ih umjetnici oblikuju. Ono što knjigu umjetnika čini drugačijim medijem od ostalih umjetničkih ostvarenja jest činjenica da ju se može uzeti u ruku, čitati, listati, gledati, opipati te na taj način ostvaruje blisku vezu s publikom. Umjetnici je shvaćaju kao prostor kojeg mogu ispuniti te na taj način prenijeti svoje ideje, stavove, intimna razmišljanja ili aktivistički progovoriti o temama koje ih zanimaju.


Knjiga umjetnika pojavljuje se zajedno s avangardnim pokretima početkom 20.st, a u Hrvatskoj pojavom konceptualne umjetnosti 60-ih godina 20.st. Iako pod pojmom knjige umjetnika podrazumijevamo i knjige poezije J.P. Kamova iz 1907. te zbirke konkretne poezije (J. Stošić, Đerdan), procvat tog medija dogodio se s pojavom grupe Gorgona i konceptualnim umjetnicima (Stilinović, Trbuljak, Iveković i ostali). Dio izložbe bavi se vizualnom poezijom koja se javlja s neoavangardnim pokretima u zemljama bivše Jugoslavije 1960-ih i 1970-ih. Vizualna poezija je granični medij između poezije i likovne umjetnosti, a ono što ih spaja jest svijest o jeziku kao materiji. Uz knjige vizualne poezije biti će izložena i popratna dokumentacija (časopisi, katalozi izložbi, eseji). Važan dio izložbe predstavljaju i knjige umjetnika danas. Mlađi umjetnici kroz ovaj medij reagiraju na društvene i političke fenomene ili reflektiraju svoj intimni svijet. Njihove knjige umjetnika nastaju često u sklopu istraživanja ili razrade nekog kasnijeg djela, ali nekima je i sama knjiga krajnji cilj. Često se dogodi da se čvrsta granica između dizajnera i umjetnika izgubi, što možete vidjeti u radovima studenata Dizajna vizualnih komunikacija s UMAS-a. Zanimljivo je istraživanje grupe koja se bavi odnosom umjetnika, kustosa i dizajnera, a koja je na vlastitom primjeru isprobala odnos navedenih uloga. Zanima ih privatan i intiman odnos s publikom. Izradili su vlastitu knjigu umjetnika koja doživljava svakodnevnu prezentaciju, a na izložbi će biti izložene male istraživačke prezentacijske forme koje bilježe život knjige.

*Kustoska platforma program je posvećen dodatnoj teorijskoj i praktičnoj edukaciji iz područja suvremene umjetnosti. Unutar programa, koji se ove godine sastojao od tri različita modula Knjiga umjetnika: područje eksperimenta, Fragmentirani uvid u povijest izložbenih praksi i kustoskih angažmana od 19. stoljeća do danas, Kustos na Mreži te terenskog putovanja u Beograd, posebno mjesto zauzeo je rad na konkretnom izložbenom projektu unutar modula Knjiga umjetnika: područje eksperimenta. Ovo je omogućilo polaznicima/ama uvid u moguće metodološke, tehničke i teorijske alate vezane uz koncepciju i realizaciju izložbi suvremene umjetnosti.